KVALITETA KAO IZAZOV U KRIZNIM VREMENIMA
Kvaliteta kao izazov u kriznim vremenima nije floskula već je paradigma i promjena načina života kako pojedinca tako i društva u cjelini. Naime, u prosincu 2019. godine Europska komisija predstavila je Europski zeleni plan (Green Deal), ambiciozni paket reformskih politika čiji je cilj unaprijediti gospodarstvo EU-a i učiniti ga ekološki održivim. Cilj je postići klimatsku neutralnost do 2050. godine te pretvoriti energetsku tranziciju u gospodarsku priliku za Europsku uniju. U temeljima Green Deal je nastojanje da se preobrazi europsko gospodarstvo, ali i europski obrasci potrošnje. Slijedom spomenutog, Europska komisija je u svibnja 2022. godine predstavila plan REPowerEU, plan podržan financijskim i zakonodavnim mjerama za izgradnju nove energetske infrastrukture i sustava koji su potrebni Europi. Nadalje, već u lipnju 2022. godine usvojena su dva zakonska prijedloga koja definiraju energetske aspekte klimatske tranzicije EU-a u okviru paketa Fit for 55: (a) Direktiva o obnovljivim izvorima energije i (b) Direktiva o energetskoj učinkovitosti. Fit for 55 odnosi se na cilj EU-a da smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030.
Kao dio projekta sEEnergies, analizirano je dvadeset osam zemalja (EU27+UK) te su kreirani 100% obnovljivi scenariji za 2050. Projekt je usmjeren na maksimiziranje načela energetske učinkovitosti (EEFP) u zgradarstvu, prometu i industriji te na njegov utjecaj na razini energetskog sustava. Konačna konfiguracija energetskog sustava odabrana je za svaku zemlju na temelju procjene učinka uključujući socio-ekonomske troškove, kapacitete obnovljive električne energije, uravnoteženje potražnje i proizvodnje za daljinskog grijanja i razine biomase.
Projekcija zelene tranzicije za Hrvatsku je prilično ambiciozna: (1) Hrvatska može do 2050. isplativo smanjiti svoju konačnu potrošnju energije za 38%. u usporedbi s osnovnim scenarijem. (2) Opskrbu primarnom energijom moguće je smanjiti za 47% u odnosu na 2019. godinu, a sve provedbom različitih mjera energetske učinkovitosti. (3) Potreba za električnom energijom u sustavu značajno se povećava sa 12 TWh na 34 TWh, a prema Scenariju klimatske neutralnost (SN) i udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije iznosi 74%. (4) Potreba za grijanjem smanjuje se za 70% poglavito zbog povećanja udjela centralnih toplinskih sustava u zgradarstvu, efikasnom implementacijom dizalica topline i solarnih sustava, kao i korištenjem viška topline iz industrije za daljinsko grijanje. (5) Energetska tranzicija u sektoru prometa je prilično izazovna. Broj osobnih automobila povećava se s 1,67 milijuna na 1,69 milijuna od 2017. do 2050. Istovremeno, broj osobnih automobila po glavi stanovnika povećava se s 0,39 na 0,46. Energetski učinkovita putanja rasta smanjuje „pkm“ prijeđeni osobnim automobilima za oko 18% u usporedbi s tradicionalnom putanjom rasta 2050.
Ključne riječi: kriza, izazov, kvaliteta, energija, tranzicija