Organizacija rada medicinskih sestara tijekom pandemije bolesti COVID – 19 u Republici Hrvatskoj
Odlukom ministarstva zdravstva od 30. listopada 2020. godine o imenovanju koordinatora za sestrinstvo za vrijeme trajanja epidemije bolesti Covid-19, započinje specifična organizacija rada medicinskih sestara. Do navedenog datuma koordinaciju svih sastavnica i potreba u zdravstvu obavljala je Uprava za bolničku zdravstvenu zaštitu. Koordinator za sestrinstvo je uključen u rad već osnovanog tima, a cilj mu je bio: olakšati, ubrzati procese i preraspodjelu medicinskih sestara iz matičnih ustanova u druge ustanove sukladno potrebama.
Uz koordiniranje rada uz izravnu komunikaciju sa svim pomoćnicama i pomoćnicima za sestrinstvo (pomoćnici ravnatelja za sestrinstvo/glavne sestre zdravstvenih ustanova), zadaci koordinatora bili su i prikupljanje podataka o broju dostupnih/raspoloživih medicinskih sestara za preraspodjelu, izrada planova privremene mobilizacije/preraspodjele medicinskih sestara i utvrđivanje potreba za osiguravanjem povoljnih uvjeta za učinkoviti rad i njihovo osiguranje te naposljetku, uz sve navedeno i izvještavanje ministra zdravstva o aktivnostima i predlaganje mogućih rješenja.
Nakon donošenja odluke i uspostave direktne komunikacije sa svim pomoćnicima ravnatelja za sestrinstvo napravljen je plan aktivnosti usuglašen pri Ministarstvu zdravstva te je održan online sastanak ministra zdravstva i svih pomoćnika/ca za sestrinstvo bolničkih ustanova u Republici Hrvatskoj. Također, uspostavljen je model prikupljanja podataka i način slanja koordinatoru te svakodnevna/redovita komunikacija preko koordinatora s Ministarstvom zdravstva u pogledu potreba za sestrinskim kadrom.
Plan sektorske mobilizacije i preraspodjele uključivao je prvenstveno iskoristiti mogućnost preraspodjele unutar sektora sukladno raspoloživim resursima, a ukoliko ne postoji mogućnost preraspodjele medicinskih sestara unutar sektora, tada preraspodijeliti iz drugog sektora pritom vodeći računa o njihovom broju kadra i epidemiološkoj slici. Ukoliko bi došlo do preraspodjele medicinskih sestara u drugi sektor potrebno je unaprijed osigurati uvjete za učinkoviti rad što uključuje smještaj i prehranu. Plan kadrovske strukture prilikom mobilizacije medicinskih sestara obuhvaća bolnički sustav, primarnu zdravstvenu zaštitu, zavode za hitnu medicinu, studente sestrinstva koji posjeduju odobrenje za samostalan rad, medicinske sestre u sustavu obrazovanja te umirovljenike.
Kao primjer sektorske mobilizacije i preraspodjele možemo navesti ispomoć medicinskih sestara iz OB Pula i OB Zadar u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, gdje je početkom studenog 2020. godine zbog velikog broja zaraženih i hospitaliziranih osoba bilo potrebno dodatno medicinsko osoblje. Također, važno je napomenuti kako je tijekom drugog vala pandemije mobilizirano 867 medicinskih sestara u bolnice koje su zbrinjavale najveći broj pacijenata zaraženih Covidom-19 kao što su KB Dubrava, Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević, KBC Osijek, OB Varaždin, OB Čakovec, Arena Zagreb, Specijalna bolnica za plućne bolesti Rockfellerova.
Iz našeg iskustva možemo zaključiti kako je unatoč kroničnom nedostatku medicinskih sestara u bolničkom sustavu, požrtvovnim radom i maksimalnim trudom zdravstvenih djelatnika, održana funkcionalnost zdravstvenog sustava i posljedično spriječen scenarij iz pojedinih europskih zemalja (Italija, Belgija, Češka).
Unatoč izvrsnoj komunikaciji i brzim reakcijama svih sudionika postojale su određene poteškoće u zadovoljavanju potreba pacijenata, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika te je i dalje nedostajao dovoljan broj medicinskih sestara i tehničara s iskustvom rada u jedinicama za intenzivno liječenje dok je broj bolesnika u JIL-u bio iznimno je visok.
Važno je napomenuti kako smo jedina profesija u zdravstvenom sustavu koja ima svog koordinatora.
Usprkos nedostatku od 4000 medicinskih sestara u bolničkom sustavu, kao profesija imali smo od početka pandemije zaraženih 18200 medicinskih sestara, što čini oko 50% od ukupnog broja medicinskih sestara u RH, a najvažnije je što smo međusobno pokazali visoku razinu kolegijalnosti i povećali svjesnost važnosti pomaganja našim kolegicama i kolegama u drugim ustanovama.